Melaninski kanarinci, poput divljag kanarinca, uz "masnu" (lipohromsku) obojenost poseduju i melaninsku obojenost.
Normalni ili crno-smeđi melaninski kanarinac posjeduje crni eumalanin, smeđi feomelanin, te smeđi eumalanin. Podperje je kod normalnog melaniskog kanarinca tamno, a tamni su kljun, noge i nokti.
Kombinacija crno-smeđeg kanarinca sa tri osnovne lipokromske boje, daje nam celi spektar crno-smeđih ptica. Tako se crno-smeđi kanarinac sa belom lipohromskom bojom naziva plavi, sa žutom lipohromskom bojom zeleni, a sa crvenom lipohromskom bojom bakreni. I ovde susrećemo tri tipa obojenosti ptica: intenzivnu, neintenzivnu i mozaičnu. Takođe se kod melaninskih ptica sreću i mutacije na lipohromskoj obojenosti.
Kada se pojavi mutacija na genima za razvoj crnog melanina dobijamo smeđeg kanarinca. Smeđa mutacija je recesivno, spolno vezano svojstvo.
Sledeća mutacija koja se javlja kod melaninskih kanarinaca je ahat. Ahat faktor deluje tako da modificira crni melanin pa tamni pigment postaje svetliji, uključujući i podperje koje postaje tamno sivo. Noge, nokti i kljun gube veći deo svoje crne boje.
Ova se mutacija može primeniti na smeđi melaninski faktor i tada je nazivamo izabela.